Specifičnost paške čipke je u tome što se smatra da je njezin korijen u Mikeni i da je se zadržala u gradu Pagu od davnine jer prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara benediktinki, također izrazita osobina paške čipke je da prije nisu postojale šablone ili nacrti za izradu već se način izrade te njihov uzorak prenosio sa koljena na koljeno, sa majki na kćeri usmenom predajom i praktičnim radom.

Benediktinke samostana sv. Margarite zaslužne su i za širenje paške čipke koju su prodavale i u prodavale u Veneciju ili Beč.
Ovo “bijelo zlato” kako ga zovu sve više postaje predmet koji se ističe svojom umjetničkom vrijednosti i izgledom te nije neuobičajeno da se vidi uokvirenu na zidu poput neke slike. U gradu Zadru je čak otvorena i galerija paške čipke sa primjercima čipke starim i više od stotinu godina.
Paška čipka, počela se za crkveno ruho šivati još prije 600 godina, a poznata je i kao bijelo zlato grada Paga. Sestre benediktinke iz samostana sv. Margarite bile su glavni pokretač čipkarstva i škole čipke u gradu.
Ponoseći se svojom čipkarskom tradicijom, Pag svake godine priprema izdanje Međunarodnog festivala čipke kojim uspješno promovira vrijednost čipke kao značajnog dijela hrvatske kulturne baštine.
Za zabavu i klapsku pismu pobrinut će se klape. Na festivalu će se, u prizemlju Kneževog Dvora na Trgu Petra Krešimira IV, moći pogledati izložbe zemalja sudionica festivala te radovi iz Njemačke, Bugarske, Crne Gore, Mađarske, Češke, Švicarske, Slovenije i Hrvatske.