Tartuf, vrhunska delicija koja je još pred 4000 godina dražila nepca mezopotamskih vladara, i danas je jedan od prestižnih sastojaka svjetske gastronomije. Kraljevska gljiva intenzivnog mirisa bila je poznata starim Grcima i rimskim carevima, a služena je i na francuskom dvoru te među austrougarskim plemenitašima. Vrlo je rijetka i raste na samo nekoliko mjesta u Europi – u pojedinim dijelovima Francuske i Italije te u Istri gdje joj pogoduje blaga klima, male temperaturne razlike i siva glinena zemlja.
U istarskom tartufarskom ‘bermudskom’ trokutu između Pazina, Buja i Buzeta, posebice u dolini rijeke Mirne i u Motovunskoj šumi, imaju svoje prirodno stanište bijeli i crni tartuf. Rastu pod zemljom, a traže ih posebno trenirani psi. Vrhunac sezone bijelog tartufa, koji je ujedno i najskuplji i najcjenjeniji, jest mjesec listopad.
Tada se u Livadama, poznatom tartufarskom centru u blizini Motovuna, vikendima održava niz manifestacija u čast ovog neospornog kralja među gljivama. No, i prije i poslije toga, tijekom većeg dijela jeseni, Istra živi u ritmu plemenite gljive i vrvi proslavama u njenu čast.
Gostima se diljem regije prezentiraju tipična jela s tartufima: fuži, pljukanci, njoki, fritada te razne kombinacije s mesom. Tu su i izložbe i sajmovi, odlične prilike za upoznavanje svih tajni čarobnog, aromatičnog gomolja kojem se pripisuju afrodizijačka svojstva.
