Nacionalni park Mljet je najstariji morski park na Mediteranu. Zauzima sjeverozapadnu trećinu otoka Mljeta, koja se danas proteže na 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 11. studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu.
Status nacionalnog parka područje je dobilo zbog svoje izuzetne kulturno-povijesne baštine koja seže od vremena ilirskih plemena, rimskog carstva i Dubrovačke republike, sustava slanih jezera, bujnog biljnog svijeta i jedinstvenog panoramskog izgleda razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te uvijek zelenog raslinja okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu.
Sustav slanih jezera povezanih s morem, jedinstven je geološki i oceanografski fenomen u kršu, značajan ne samo u našim već i u svjetskim razmjerima. Veliko jezero površine 145 hektara, te dubine do 46 metara i Malo jezero površine 24 hektara i dubine do 29 metara, svojom ljepotom ali i svojim brojnim još neotkrivenim tajnama privlače prirodoslovce, ali i druge znatiželjnike, poglavito turiste sklone netaknutoj prirodi.
Na sredini Velikog jezera nalazi se još jedna turistička poslastica – slikoviti Otočić Svete Marije s crkvom i benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća. Otočić je zbog svog izuzetnog estetskog ugođaja i snažne duhovno-kulturne dimenzije svojevrsni simbol otoka i Nacionalnog parka Mljet. Danas poznatiji pod imenom Melita koje mu je nadjenuto po istoimenom hotelu i restoranu koji je donedavno bio smješten u starome samostanskome zdanju.
U Polačama se nalaze ostaci rimske palače i cijelog fortifikacijskog sklopa iz 3. stoljeća. Rimljani su sagradili ljetnikovac u zaljevu, koji je bio potpuno zaštićen od udara bilo kojih vjetrova, ali su za odabir lokacije za gradnju palače bili presudni blizina i izvor pitke vode, koji još uvijek postoji u mjestu. Prema legendi, palaču je, prema uzoru na rimske zaseoke iz doba Carstva dao izgraditi Agezilaj iz Anazarba u Kalikiji. Agezilaj se na Mljet sklonio zajedno sa sinom, pjesnikom Opijanom, nakon što ga je rimski car, Septimije Sever, protjerao. Legenda dalje kaže da ih je car Karakala oslobodio od zatočeništva nakon što mu je pjesnik sročio nadahnute stihove o ljepoti mora i ribarenja. Opijan i njegov otac odbili su povratak u Rim, opravdavajući se kako svoje malo carstvo nikad ne bi mijenjali za veliko i pritom su caru poslali granu alepskog bora sa ptičjim gnjezdom u kojem je bila školjka. U zajedničku cjelinu s palačom ulaze još i ostaci termi u kojima je pronađen mozaik ptice ždrala, koja je bila simbolom Istočnih Gota, arsenal te skladište za galije. Kasnije su uz palaču bile izgrađene dvije ranokršćanske bazilike po uzoru na solinske bazilike.
U znamenitosti Nacionalnog parka Mljet pripadaju i ostaci ilirske utvrde na brdu iznad Velikog jezera, geomorfološki lokaliteti Zakamenica gdje je more tijekom godina napravilo skulpturu biskupa i dva amfiteatra te Solinski kanal i Vrata od Solina, na kojem su benediktinci postavili veliki kameni križ s natpisom na glagoljici.
Vegetacija nacionalnog parka Mljet je vrlo bujna zbog čega Mljet nazivaju Zelenim otokom. Šuma alepskog bora oko jezera se smatra najočuvanijom i najljepšom šumom te vrste na Mediteranu. Izvorne šume hrasta crnike ili česvine, uz šumu Dundo, na otoku Rabu, najočuvanije su na Jadranu. Mljet je bogat brojnim endemima među kojima su najpoznatiji Dubrovačka zečina, Jupiterova brada i Drvenasta mlječika.
Kopnena fauna je dosta osiromašena nakon što je 1909. godine na Mljet donesen indijski mali mungos, vrsta grabežljivca koji uništava zmije. Od tada na Mljetu nema zmija otrovnica, ali je i mnogo manje divljači. Uz mungosa, na Mljetu od veće divljači obitavaju divlje svinje, jeleni lopatari i mufloni. Na otoku je zabilježeno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Ptičji svijet je bogat i raznovrstan pogotovo za vrijeme seobe. Tada borovu šumu i makiju nastanjuju zebe, crvendaći i kosovi, dok se u proljeće i ljeto može vidjeti i čuti slavuje. Od ptica grabljivica u NP Mljet obitavaju vjetruše, kobci, škanjci osaši, ćuk, šumska sova. Podmorski svijet je bogat raznom bijelom i plavom ribom, školjkašima te rakovima. Životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet u tipičnim krškim podzemnim staništima poput polušpilja, špilja i jama još nije u potpunosti istražen. Neki od endemskih beskralježnjaka poput Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Otiorrhynchus meledanus i Meledella werneri ime su dobili upravo po Mljetu gdje su prvi put pronađeni.
Posjet Nacionalnom parku «Mljet» moguć je brodskom linijom iz Dubrovnika te brojnim turističkim brodovima s Korčule, Hvara i Splita, koji uglavnom pristaju u lukama Polače i Sobra. Naselja Polače i Pomena povezuju s jezerima pješačke staze. Ugodnom boravku pogoduje kupanje, sunčanje te šetnja stazama oko jezera i do vrhova Montokuc, za lijepa vremena, pruža se prekrasan pogled na cijeli nacionalni park, a također i na Pelješac i morsku pučinu sve do Korčule.
