Dan grada Korčule obilježava se 29. srpnja, na blagdan Sv. Todora.

 

 Grad Korčula je dio Dubrovačko-neretvanske županije, nalazi se na sjeveistočnom dijelu otoka Korčule sagrađen na poluotočiću isturenom u Pelješki kanal. Opkoljen je kulama i zidinama, koje uz sam zemljopisni položaj naglašavaju statešku ulogu grada Korčule koji izdaleka promatran izgleda kao grad utvrda. Zbog zemljopisnih, povijesnih i kulturnih značajki grad Korčula je oduvijek bio administrativno i vjersko središte otoka, a niz posebnosti Korčulu čini jednim od istaknutijih hrvatskih povijesnih gradova.

Otok Korčula bio je nastanjen već u pretpovijesti, a tragovi pradavna života otkriveni su na mnogo mjesta. Najstariji su nalazi kamenih noževa iz neolita na otočiću Badija kod grada Korčule. Najbogatije i najbolje istraženo je neolitsko nalazište Vela spilja u Veloj Luci. U 6. stoljeću prije Krista otok su naselili Grci, najprije kod Vele Luke i nazivaju otok Corcyra Melaina (crna). Nešto kasnije na drugom kraju otoka, području današnje Lumbarde dolaze Grci s otoka Visa (Isse) osnivajući značajno naselje. U 1. st. poslije Krista otok su kao i cijelu Dalmaciju osvojili Rimljani nazvavši je Ilirikom.

U 7. stoljeću do obale Jadrana prodiru Slaveni – Hrvati i uskoro osnivaju vlastitu državu, koja je najprije kneževina, a od 925. godine krunidbom prvog kralja Tomislava postaje kraljevina. U okvirima te države bila je i Korčula. Godine 1000. mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima dalmatinske gradove i otoke, pa tada pod vlast Venecije dolazi i Korčula. Kad je Napoleon srušio Venecijansku Republiku Dalmaciju je na kraće vrijeme zauzela Austrija, ali ubrzo dolaze Francuzi, potom Englezi, da bi napokon Dalmacija došla pod austrijsku upravu pod kojom ostaje do kraja I. svjetskog rata (1918. godine). Nakon demokratskih izbora 1990. godine na referendumu se stanovništvo Hrvatske izjasnilo za izlazak iz Jugoslavije i proglašena je samostalna država Republika Hrvatska. Burna povijest Korčule ostala je zapisana u kamenu i vidljiva je na svakom komadiću ovog jedinstvenog otoka.

Građani Korčule i njihovi gosti okupljaju se svake godine 29. srpnja kako bi zajedno proslavili Dan grada i blagdan Sv. Todora, zaštitnika grada Korčule. Proslava započinje polaganjem vijenaca i odavanjem počasti poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata na gradskom groblju sv. Luka, te svečanom misom i procesijom oko oko stare gradske jezgre Korčule. Kad misni obredi završe, Korčulani sa svojim obiteljima i bližnjima uživaju u raskošnoj blagdanskoj trpezi, a nakon toga održava se najsvečanija i najvažnija godišnja moreška.

Blagdan Sv. Todora najsvečaniji je i najbitniji dan za svakog moreškanta, bulu i mužikanta, na taj se dan izvode najbolje moreške. Moreške su jedinstveni plesovi s mačevima koji se tradicionalno izvode u u ljetnim mjesecima, no najsvečanija izvedba je na Dan grada Korčule – Blagdan sv. Todora 29. srpnja. Igre s mačevima prati muzički instrument ‘mišnjica’ (mijeh) i bubanj dok se moreška izvodi uz pratnju limene glazbe.

Proslava se nastavlja svečanom sjednicom Gradskog vijeća u Domu kulture Liburna na kojoj se dodjeljuju javna priznanja zaslužnim građanima i sportašima grada Korčule. Na Dan grada Korčule održava se i tradicionalna manifestacija ‘Okusi otoka Korčule’, sajam tradicionalnih proizvoda: vina, maslinovog ulja, marmelada, meda i drugih proizvoda lokalnih proizvođača. I za kraj dana ne izostaje ni bogati glazbeni program.

Povezane Objave

DESTINACIJE
DOGAĐANJA
PONUDA DESTINACIJA
MAGAZIN

Welcome Back!

Login to your account below

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

CENTRALNA HRVATSKA