Plitvička jezera su najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park a također se ubrajaju u najljepše prirodne znamenitosti Europe. Svojom iznimnom ljepotom ovo je područje oduvijek privlačilo ljubitelje prirode te je 8. travnja 1949. godine proglašeno nacionalnim parkom. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera 26. listopada 1979. godine uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Nacionalni park obuhvaća šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 kristalno čistih modrozelenih jezera različite veličine. Jezera se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u dužini od 5460 m zračne linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera. Gornja jezera su: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burget i Kozjak. Donja jezera su: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Jezera natapaju vode Crne i Bijele rijeke s pritokama te Rječica i njene pritoke. Najveće jezero je Kozjak s 81,5 hektara površine, ujedno i najdublje s 47 m.
Sedrene barijere, koje su nastajale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtačama i depresijama između okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena. 2010-ih pojavilo su se nova dva, 17. jezero i 18. jezero koja su nastala čovjekovim djelovanjem, no ona nisu ni čista ni estetski lijepa kao ostala.
Park je podijeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite. Nalazi se na području dvije županije, 91% parka je u Ličko-senjskoj županiji, a 9% u Karlovačkoj županiji.
Na Plitvičkim jezerima nalazi se i izvor rijeke Korane, koja se napaja vodom iz jezera. Uz jezera ima nekoliko špilja, a pronađeni su i ostaci pretpovijesnih boravišta. Klima u nacionalnom parku je umjerena planinska. Mnogi su istraživači pridonijeli poznavanju i razvoju Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja Ivo Pevalek, kojemu je podignuta i spomen-ploča.
Visoka šuma mjestimično poprima prašumske oblike, a tom prirodnom bogatstvu odgovara i šarolikost biljnog i životinjskog svijeta. Uz mnogobrojne vrste ptica i sitne divljači, Park je dom srnama, medvjedima, vukovima, divljim svinjama, divljim mačkama, a u vodama pastrvama. Lov, robolov i kupanje u jezerima strogo su zabranjeni.
Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima potječu 1861. godine. Godine 2011. bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka.
Park je najvećim dijelom prekriven šumskom vegetacijom, manji dio travnjacima, a turistički najzanimljiviji i najatraktivniji dio Parka – jezera, zauzimaju tek nešto manje od 1 % površine Parka. Nacionalni park Plitvička jezera posjetiteljima nudi osam programa obilaska jezerskog sustava, četiri planinarske staze, te je za posjetitelje otvoren tijekom cijele godine.
Osvojite okolne planine i brda biciklom ili pješice, uživajte u ljepoti povijesnih lokacija, okusite bogatu gastronomsku ponudu domaće Ličke kuhinje… Dođite zbog jezera, ostanite zbog prirode i avanture.
