Lastovsko otočje je najmlađi hrvatski park prirode, proglašen 2006. godine. Lastovsku otočnu skupinu čine 46 otoka, otočića i hridi vrlo razvedene obale, ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine. Lastovsko otočje nalazi se u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, 14 km prema jugu od otoka Korčule. Spada u vanjsku skupinu južnodalmatinskih otoka i obuhvaća najjužniji hrvatski naseljeni otok Lastovo s pripadajućim otocima, otočne skupine Lastovnjaci i Vrhovnjaci te otok Sušac.
Posebnu vrijednost cijelom području daje more i podmorje s bogatim i raznolikim živim svijetom. Područje Lastovskog otočja vrijedno je i s kulturno-povijesnog stajališta zbog tradicijske arhitekture i arheoloških lokaliteta na kopnu i u podmorju.
Najviši vrh otoka Lastova, Hum (417 m), čini najljepši vidikovac na otoku pružajući pogled na razvijenost reljefa vidljivu u duboko usječenim uvalama, brežuljcima te poljima, a s druge strane i beskrajan pogled na more i otočje. Nešto niži vrhovi su Mali Hum (415 m), te Pleševo brdo (400 m). Morfološki je značajna izmjena brojnih odvojenih šumovitih brežuljaka i krških uvala – polja od kojih su najveća Vinopolje, Lokavje, te Prgovo.
Krška građa Lastova pogodovala je i postanku špilja. Najpoznatija je Rača špilja u jugoistočnom dijelu otoka, zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode i arheološko nalazište od 1965. godine, te Medjedina nekadašnje obitavalište sredozemne medvjedice, a danas poznatoj po većim populacijama šišmiša.
Lastovsko otočje jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju. Sastav flore otoka Lastova odredila je pučinska osama, obilje sunčeve svijetlosti i noćne vlage te posebno i duboko lastovsko tlo. Od 810 do sada zabilježenih vrsta može se susresti sve od ugroženih vrsta, drugdje iščeznulih vrsta, endema i stenoendema.
Životinjski svijet otočja također je vrlo bogat. Do sad je zabilježeno 175 vrsta kralježnjaka od čega je njih 71 ugroženo na nacionalnoj te 37 vrsta ugroženih na europskoj razini. Lastovske špilje dom su šišmišima koji u njima nalaze skloništa ili mjesta za razmnožavanje, kao što je to Medjedina gdje su se smjestile 3 ugrožene vrste šišmiša. Lastovsko otočje važno je odmorište mnogim pticama selicama, uz to i gnjezdilište rijetke gregule i velikog zovoja. Zanimljivost je da na otočju nema otrovnih zmija, a jedina je zmija stepski guž ili smičalina.
Zahvaljujući obilju i raznovrsnosti zooplanktona, podmorje Parka bogato je koraljima, spužvama, mekušcima, mahovnjacima, bodljikašima, rakovima te mnogim drugim vrstama. Do sada je zabilježeno 330 vrsta beskralježnjaka, od kojih je 20 na popisu ugroženih vrsta. Posebno se ljepotom ističu naselja gorgonija, naselja crvenog koralja te endemični hvarski koralj.
Vrste riba karakteristične za ovo područje su škrpun, škrpina, kirnja, zubatac, kantar, trlja od kamena, tabinja mrkulja, lumbrak, murina, ugor i druge. Takođjer, nađu se i tune, gofovi, te sabljani. U otvorenim vodama ovog područja često se može vidjeti nekoliko vrsta dupina, kratkokljuni obični dupin, dobri dupin i glavati dupin te kornjače, glavata želva i zelena želva.
Kvalitetan smještaj, domaća hrana i izbor izvrsnih domaćih vina, uvjeti za bavljenje rekreativnim sportovima (pješačenje, biciklizam, plivanje, ronjenje, rekreativni ribolov, vožnja kajakom,..) garantiraju ugodan boravak.
