Dan grada Buje obilježava se 08. rujna, na blagdan Male Gospe.
Buje je grad u Istarskoj županiji, smješten između rijeka Mirne i Dragonje. Na sjeveru se prostiru brežuljci Gornje Bujštine, a južno Jadransko more u Kanegri i Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali.
Život se na ovim prostorima bilježi već u paleolitu, no tek će se u brončanom dobu (II.tisućljeće pr.K.) graditi prva utvrđena staništa na vrhovima brežuljaka – pretpovijesne gradine, koje označavaju i prvi organizirani oblik društvene zajednice. Na području Buja pronađeno ih je dvadesetak. Iz pretpovijesnog razdoblja posebno se ističe Nekropola u Kaštelu u kojoj su pronađene 24 urne s pepelom iz željeznog doba.
Buje ima bogatu povijest, u rimsko doba ovdje se nalazilo malo naselje, a postoje tragovi života iz ranijih razdoblja u bližoj okolici. Nakon pada Zapadnog rimskog carstva pod vlašću je barbara, a nedugo potom u okviru Akvilejskog patrijarhata. Ta uprava se ne zadržava dugo, te Buje preuzima Mletačka republika. Tijekom Mletačke vlasti podignuti su zvonik i crkva Sv. Servula. Nakon pada Mletačke republike Buje je kratko pod francuskom vlasti i u Austro-Ugarskoj monarhiji koja je sagradila željeznički kolodvor koji i danas postoji, ali je u njemu smješten vatrogasni dom. Nakon okončanja Prvog svjetskog rata Istra i Buje su pod talijanskom upravom. Tijekom II. svj. rata u Istri je aktivan pokret otpora, te ona nakon rata biva oslobođena od talijanske vlast ali Buje završava u slobodnoj zoni Trsta koja je bila djelomično pod kontrolom saveznika (UK i SAD-a), a dijelom jugoslavenska vojska. Njegov status je uređen tek 1954. godine kada je dogovoreno da će sjeverni dio Teritorija, Trst i okolica, pripasti Italiji, a južni dio Jugoslaviji, odnosno njenim raspadom, Kopar Sloveniji, a gradovi Umag, Buje i Novigrad, Hrvatskoj…
Područje grada Buja nalazi se na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka i Republike Hrvatske. Na području od 103,40 km2 živi okvirno 5.300 stanovnika. Grad Buje je smješten između rijeka Mirne i Dragonje. Na sjeveru se prostiru brežuljci Gornje Bujštine, a južno Jadransko more u Kanegri i Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali.
Zajedno s Umagom, Novigradom, Oprtljem, Brtoniglom i Grožnjanom te brojnim drugim mjestima i naseljima grad Buje čini Bujštinu.
Pejzaž je raznolik i bogat. Široki pojas na sjeveru geolozi nazivaju bujski krš ili sedlasta (antiklinalna) zaravan Buja. Ovdje su česta uleknuća ili doline, pokrivene crvenom zemljom, mjestimice miješanom sa ilovastim naslagama. Prema dolini Mirne teren se lagano spušta prema ravnici koja se naginje do mora. Pejzaž je ovdje obogaćen stepenastim terasama koje su zasađene vinovom lozom i maslinom.
Blizina mora i kontinentalnog krajolika, raznolikost mediteranske i blage kontinentalne klime, tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji, obrtu, industriji, lovstvu i turizmu, doline i brda, netaknuta priroda, nepostojanje zagađivača okoline, blizina Pule, Rijeke, Kopra i Trsta čine područje Grada Buje atraktivnim područjem istarskog poluotoka. Grad Buje administrativno je, sudsko i školsko središte Bujštine.
Dan grada Buje slavi se na blagdan Male Gospe 08. rujna. Obilježen je raznolikim sadržajima, a posebno svečanom sjednicom Gradskog vijeća kojoj, osim vijećnika, prisustvuje i velik broj gostiju, predstavnika istarskih gradova i općina, raznih državnih i županijskih institucija. Na sjednici se dodjeljuju priznanja Grada Buja zaslužnima. Koncelebrirana misa služi se u crkvi Majke Milosrđa.
