Nacionalni park Risnjak ime je dobio po svojem najpoznatijem stanovniku – risu. Prostire se na 6350 hektara Gorskog Kotara, a obuhvaća masiv Risnjak, Snježnik te izvor rijeke Kupe s njenim gornjim tokom. Nacionalnim parkom proglašen je 1953. godine, kada je obuhvaćao dvostruko manju površinu. Najviša točka – vrh Veliki Risnjak izdiže se 1528 metara nad morem, a najniža se prostire na 290 metara u dolini Kupe. Park obuhvaća neka područja gradova Delnice, Čabar i Bakar, te općine Lokve i Čavle.
Vidici koji se pružaju s vrhova tih masiva čudesno su mjesto za promatranje Gorskog kotara, Kvarnerskog zaljeva i Julijskih Alpa. Gusto i nepregledno zelenilo goranskih šuma osiguralo je Risnjaku ulazak u društvo nacionalnih parkova Hrvatske. Najveći je dio Parka, više od polovice, obrastao mještovitom šumom bukve i jele. U dolini Leske i uz potok Bijela vodica rastu najviša stabla Risnjaka, mnoge su jele više i od impresivnih 45 metara. Po dolini Leske nazvana je i atraktivna poučna staza – Leska. Prvi je to zaštićeni objekt takve vrste u Hrvatskoj a projektiran je na način da svakom omogućuje samostalni prelazak 4,2 kilometara koji nude priliku upoznavanja prirodnog i kulturnog nasljeđa Nacionalnog parka Risnjak. Neke se risnjačke šume nikada nisu sjekle. Nepristupačnost je onemogućila čovjeku eksploataciju drveta. Tako su ostale iskonske šume, prave prašume u pojasu pretplaninske bukve oko najviših vrhova te u području šuma oko Bijelih stijena. Sedamdeset posto površine Parka zona je stroge zaštite.
Vrelo Kupe zasigurno je jedno od najatraktivnijih krških mjesta i još neodgonetnuta zagonetka krša kao jedno od najdubljih hrvatskih vrela. Ispod 100 metara visoke okomite stijene, na nadmorskoj visini od 321 metra, nalazi se jezero iz kojeg kreće snažna i čista rijeka Kupa. U zaleđu su joj poniruće vode krša koje joj donose svoju vodu, a onda ih Kupa objedini. Površina vrela je gotovo mirna. Voda dotječe iz okomitog grotla dubokog 154 metra. Razlog je to i hladnoći vode, od svega 7 stupnjeva Celzijevih. Kupska je dolina jedini naseljeni prostor Nacionalnog parka. Mnogi će reći da je upravo ova rijeka najljepša.
Flora na Risnjaku pravi je spektar boja. Schlosserova livada pod vrhom Risnjaka doslovno je posuta cvijećem. Dolazak u proljeće i ljeto nagrađuje posjetitelja čudesnim doživljajem rasutog šarenila. Ovdje raste i zvjezdasti ljiljan i runolist.
Risnjak je dobio ime po životinji risu. No, kako se tu životinju nekoć moglo loviti, posljednji su ustrijeljeni početkom prošlog stoljeća. Današnji i ne tako brojni risovi doselili su se sa susjednih, slovenskih planina. Na području parka žive smeđi medvjedi, vukovi, divlje mačke, divokoze te 114 vrsta ptica od kojih se 78 vrsta u Parku i gnijezdi.
Risnjak je za posjetitelje vrlo dostupno područje. Do svih atrakcija dolazi se jednostavno i bez posebnih priprema ili opreme. Posjet Risnjaku posjet je prostoru gdje se panonski i peripanonski prostor najviše približio Jadranu. Ovdje su najljepši proplanci Gorskog kotara. Znati uživati u risnjačkim ljepotama znači imati pravi osjet za prirodu. Treba krenuti na mjesta koja prva biraju prirodoslovci, a u manjem broju turisti, jer to je hod za tragovima znalaca koji će vas sigurno odvesti na mjesta nedoživljene ljepote i mira.