Medvednica je izuzetno rijedak primjer ulaska parka prirode u veliki grad. Grad Zagreb.
Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba. Najviši vrh, Sljeme, visok je 1033 m. Popularno izletničko mjesto do kojeg se može doći cestom ili pješice, planinareći. Od 1963. do 2007. do Sljemena je vozila turistička žičara koju će uskoro zamijeniti nova. Medvednica je duga 42 km, a proteže se u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Planina je pošumljena a 1981. godine zapadni dio Medvednice proglašen je parkom prirode.
Biljni svijet Medvednice vrlo je bogat, raznolik i zanimljiv. Dosad je na Medvednici zabilježeno 1205 vrsta i podvrsta, što čini oko 23% ukupne flore Hrvatske. U Parku je zabilježena 91 strogo zaštićena vrsta. Biljni pokrov Medvednice najvećim dijelom predstavljaju prirodne i očuvane šume, ovdje se pojavljuje čak 12 šumskih zajednica. Upravo zbog raznolikosti šuma na Medvednici 1963. godine je proglašeno čak 8 posebnih rezervata šumske vegetacije.
Na vrhu južnog dijela Medvednice, Malome Plazuru, izgrađen je 1254. godine slikoviti srednjovjekovni burg Medvedgrad. U svojoj je povijesti promijenio brojne gospodare koji su ga dobivali ili gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama ili čak zavjerama. Iako fantastično utvrđen i uvijek spreman za borbu, Medvedgrad nikada nije bio napadnut.
U blizini planinarskog doma Grafičar nalazi se područje zvano Rudarski vrt na kojem se od davnina rudarilo u potrazi za plemenitim kovinama. Rudnik Zrinski otvoren je u 16. stoljeću, kada je na području Rudarskog vrta pronađen galenit u kojem kao primjesa dolazi srebro, pa su rudari počeli dubiti hodnike u medvedničkom podzemlju u potrazi za tom vrijednom kovinom. Rudnik Zrinski je zbog svoje vrijednosti 2006. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Na Medvednici se nalazi šesta po veličini špilja u Hrvatskoj, Veternica. Za nju se može reći da je najstariji arheološki lokalitet Zagreba. Špilja je nastala u krškom „džepu“ jugozapadnog dijela Medvednice, poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama. Ima više od sedam kilometara razgranatih kanala, a turisti uz stručnog vodiča mogu posjetiti prvih 380 metara. U njezinoj su tami sačuvani dokazi o burnom životu proteklih tisućljeća. U Veternici obitava čak 18 vrsta šišmiša, a njih 12 stalno zimuje u špilji. Zbog svojih je ukupnih vrijednosti Veternica još 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.
Na Medvednici se nalaze brojne planinarske staze, biciklističke staze, poučne staze, planinarski domovi, ugostiteljski objekti…Medvednica je planina na kojoj će svatko pronaći nešto za sebe.
Miroslav Krleža je napisao pjesmu “Po Medvednici” koja je dio djela “Balade Petrice Kerempuha”.