Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava.
Najstariji dio tvrđave, Kaštel Knin izgrađen je u drugoj polovici IX. stoljeća. Tokom stoljeća, osvajali su je, rušili i gradili Mađari, Turci, Mlečani, Francuzi i Austrijanci. Tvrđava je smještena na južnom dijelu brda Spas i nalazi se 100 metara iznad grada Knina.
Duga je 470 metara, a na najširem dijelu široka je 110 metara. Obrambeni zidovi koji je opasuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 kilometra mjestimično su visoki i do 20 metara. Nalazi se na 345 metara nadmorske visine.
Kninska tvrđava se može podijeliti na pet dijelova: Gornji grad (Kaštel Knin), Srednji grad (Garišta), Donji grad, Bandjeru (Kaštel Lab) i postaju Belveder. Svaki od ovih dijelova tvrđave može se smatrati i samostalnim utvrđenim gradom.
Gornji grad je nastao u 9. stoljeću i tu je bilo sjedište starohrvatske države i kraljeva.
Današnji izgled i opseg srednji grad dobiva poslije 1688. godine, poslije odlaska Turaka i reorganizacijom tvrđave od strane Mlečana. Taj grad sa sjeveroistočne strane brane bastion Grimani, Okrugla kula, postaja Pasqualigo i Kandija nova, a sa zapadne strane postaja sv. Cecilije naoružana s dvanaest topova.
Iza postaje Kandija nova nalazi se zgrada za spremište dvopeka, zgrada opreme oružja, šesterostrana barutana Pvlverium, zgrada skladišta oružja i druga zgrada – spremište baruta – barutana. Uskim tvrđavskim prolazom zaštićenim puškarnicama, podno 20 metara visokim zidom, ulazi se kroz mala kamena vrata u novoizgrađeni dio gornjeg grada – Kalunericu.
Jedan od ruševnih objekata u ovom dijelu tvrđave 2015. godine je obnovljen i u njemu je otvoren Muzej Oluja ’95.
