Dan grada Novog Vinodolskog obilježava se 06. siječnja, na blagdan Sveta tri Kralja.
Novi Vinodolski je grad smješten je na jugoistočnom dijelu Primorsko-goranske županije ispod blago spuštenih obronaka šumovite Kapele, pokraj plodne Vinodolske doline, uz razvedenu obalu Podvelebitskog kanala.
Povijesno potvrđen kao političko i kulturno središte Vinodolske knezije (“Vinodol” – “Vallis vinearia” i Vinodolskog zakona iz 1288. godine), Novi Vinodolski, kolijevka plejade književnika iz porodice Mažuranić. Novi Vinodolski i okolica obiluju vrijednim kulturnim spomenicima drevne prošlosti. Na žalost, na vjetrometini osvajačkih pohoda mletačkih duždeva sa zapada i turskih osvajača s istoka, branjen neustrašivim uskočkim junacima, Novi Vinodolski do danas je sačuvao tek djelić spomeničkog blaga iz tih davnih slavnih godina. Dobro je sačuvana gotička crkvica sv. Marina na istoimenom otočiću. Razvaline rimske utvrde Lopsica (Lopar), ostaci gradine Ledenice, relikvije samostana fratara pavlina u Novom Vinodolskom, crkve Majke Božje na Ospi, rijetki su, ali na žalost, osakaćeni svjedoci burne prošlosti ovog kraja.
Novi Vinodolski 06. siječnja, slavi Dan grada i obljetnicu Vinodolskog zakona donesen je na blagdan Sveta tri kralja – 6. siječnja 1288. godine – a potpisali su ga predstavnici devet ondašnjih općina vinodolskog kraja. Vinodolski zakon je jedan od prvih pisanih pravnih kodeksa u ovom dijelu Europe.
Proslava Dana grada započinje u župnoj crkvi Svetih Filipa i Jakova, zaštitnika Novog Vinodolskog i Novljana, svečanom misom. U holu frankopanskog kaštela gradski čelnici na spomen obilježja polažu vijence, cvijeće i pale svijeće u počast svim poginulima za slobodnu Republiku Hrvatsku, nakon čega slijedi tradicionalna svečana sjednica gradskog vijeća. Tom prigodom se uručuju nagrade i javna priznanja najzaslužnijim pojedincima i udrugama.
