Badnjak, 24. prosinca
Badnjak je dan prije Božića i cijeli taj dan je posvećen pripremi za dolazak i rođenje kršćanskog spasitelja i Božjeg Prvorođenog Sina Isusa Krista.
Badnjak je bogat tradicijskim običajima. Badnjakom nazivamo i drvo koje se pali na ognjištu. Običaji su nalagali unošenje drva badnjaka, koje je gorilo cijelu noć i grijalo ukućane koji bdiju, zatim paljenje svijeće i molitva. U novije vrijeme svijeće su zamijenjene kuglicama i žaruljicama ukrašene božićne jelke, osvjetljavajući noć u kojoj bdijemo. Ime Badnjaka povezano je sa staroslavenskom riječju bƄdeti što znači “bdjeti”, zbog toga što se na taj bdjelo čekajući Isusovo rođenje.
Prve božićne jaslice je povijesno gledano napravio sveti Franjo Asiški 1223. godine u Grecciu u Italiji, kako vratio u fokus Dijete Isusa u našim srcima.
Na Badnjak se priprema i tradicionalna hrana; posna hrana priprema se za Badnju večeru, a mesna, odnosno mrsna za naredni dan, Božić. Ručka na Badnjak nema, jer se posti do večeri, kada se jede posna hrana obično bakalar. Hrana koja se poslužuje za Badnju večeru u našim krajevima obiluju kršćanskim simbolima. Sprema se bakalar ili neka druga riba. Večera se u krugu obitelj.
Poslije večere bdije se do polnoćke, ponoćne mise koja je vrhunac Badnjeg bdijenja. Polnoćka zauzima važno mjesto u doživljaju Božića. Jaslice, noćni ugođaj i tople božićne melodije zajedno okupe staro i mlado.
