Dan grada Opatije obilježava se 25. srpnja, na blagdan Svetog Jakova.

 

Opatija je grad u Primorsko-goranskoj županiji, smještena u Kvarnerskom zaljevu u kojem se Mediteran najdublje usjekao u kopno Srednje Europe u podnožju planine Učke. Zaklonjena od jakih vjetrova otocima i Učkom lako je dostupna u sva godišnja doba. Zaštitnik grada Opatije je Sveti Jakov, čiji dan 25. srpnja, Opatija slavi i kao Dan Grada.

Područje Opatije i okolice još u prapovijesno doba naseljavaju razna Ilirska plemena, koja uviđaju pogodnosti ovoga podneblja da daje nepresušan izvor svježe vode, mora i rijeke, prirodne zaklone i luke, plodna tla i šume spojene u jednu cjelinu. Od 2. tisućljeća područje najintenzivnije naseljavaju Japodi i Liburni. Ilirski Liburni su bili vrsni brodograditelji i pomorci, ratnici i stočari, te se od njih do danas zadražala snažna pomorska tradicija. No Opatija nosi sa sobom drugačiju priču. Spojila se s okolnim mjestima i postala središte liburnijske rivijere sa važnom lukom i većim brojem stanovništva.

Negdje u 12. stoljeću benediktinci podižu samostan uz samo more i Opatija po njemu dobiva ime. O samostanu postoje pisani zapisi od najranijih početaka i spominju ga pod raznim nazivima, Sv. Jakov na Kvarneru, ad Preluca, ad Palum, de Rosacis, ad Stocken… Naziv ‘od ruža’ vrlo slikovito opisuje ružičnjak i cjelokupni vrt oko samostana. Pokraj samostana postojala je Crkva Sv. Jakova koja je zajedno sa samostanom obnovljena i proširena početkom 16. stoljeća, za vrijeme opata Šimuna. Ranije, oko 1490. godine kastavska gospoštija u jednom pisanom dokumentu spominje benediktinsku opatiju. Samostanci su dobro blagovali i uživali plodove kestena, vina, mesa i drugih namirnica što jasno dokazuje njihov položaj u kastavskoj gospoštiji.

 Samostan i crkva Sv. Jakova, pod njihovim su ovlastima bili sve do 1552. godine kada vlast preuzima senjski biskup i preuzima pravo upravljanja samostanom. Tri ljeta nakon, prenosi se augustinskom samostanu u Rijeci. Tek godine 1723. riječki su augustinci prodali sva prava isusovačkom sjemeništu. Godine 1838. gradi se cesta uz morsku obalu od Rijeke do Voloskog te se time po prvi puta opatijski kraj otvara riječkim turistima, građanima i drugim posjetiteljima. Volosko je bio jedna od glavnih pomorskih i trgovačkih luka no nakon što mu značaj opada Opatija se sve više uzdiže.

Proslava Dana Grada obilježava se Svečanom sjednicom Gradskog vijeća na kojoj se, uz prigodan program, dodjeljuju javna priznanja grada Opatije. Središnji događaj je svečana sveta misa s tradicionalnom procesijom u župnoj crkvi sv. Jakova. Nakon procesije, ispred Umjetničkog paviljona Juraj Šporer održava se tradicionalno druženje za sve građane “Obrtnici svome gradu”, uz porcije rižota od plodova mora i vino koje ugostitelji i obrtnici poklanjaju gradu i građanima i muziku u živo.

U sklopu proslave Dana Grada Opatije Gradska knjižnica i čitaonica „Viktor Car Emin“ organizira Liburnijski literarni Camino, manifestaciju inspiriranu čuvenim Caminom de Santiago, koja će spojiti pješačenje liburnijskim krajem uz predstavljanje autora literarnih djela nadahnutih ljepotama liburnijskog kraja. U program je uključeno i Planinarsko društvo ”Opatija” kao stručno vodstvo pješačkome dijelu liburnijskog ”Camina ”.  Za one najmlađe u Parku Angiolina organizirana je manifestacija “Bajka na dar”, u organizaciji opatijskog Društva naša djeca. Tom prilikom će animatori djeci pripovijedati razne bajke.

Povezane Objave

DESTINACIJE
DOGAĐANJA
PONUDA DESTINACIJA
MAGAZIN

Welcome Back!

Login to your account below

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

CENTRALNA HRVATSKA