Dan grada Koprivnice obilježava se 04. studenog.
Grad Koprivnica je središte Koprivničko-križevačke županije. Ima ukupnu površinu od 91,05 km2 te broji 30.854 stanovnika. Koprivnica je zemljopisno i strateško središte Podravine, nalazi se na prometnom sjecištu važnih europskih i hrvatskih željezničkih i cestovnih prometnih pravaca. Koprivnicom prolazi magistralna željeznička pruga Zagreb-Budimpešta, državna cesta Koprivnica-Mađarska te dionica Podravske magistrale koja povezuje Varaždin i Osijek.
Koprivnica je ime dobila po istoimenom potoku koji se spominje u listinama hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića iz 1207., 1209. i 1217. godine. Samo naselje prvi put se spominje 1272. godine u darovnici kralja Ladislava IV. Kumanca kaštelanu i vitezu koprivničke utvrde Bakaleru. Godine 1292. u Koprivnicu dolaze franjevci na poziv bana Henrika Gisingovca i podižu samostan i župnu crkvu Blažene Djevice Marije.
4. studenog 1356. godine Koprivnica je dobila povlastice slobodnog kraljevskog grada od hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i taj dan danas se obilježava kao Dan grada.
Koprivnica za Dan grada organizira bogat program koji počinje nekoliko dana prije samog obilježavanja. Proslavu rođendana grada obilježe koncerti poznatih izvođača, ali i tradicionalna svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj se sugrađanima dodijeljuju javna priznanja i nagrade.
Dvotjedna proslava rođendana grada Koprivnice između ostalog auključuju i brojna sportska događanja: školska olimpijadu u sportskoj dvorani Srednje škole, Kup grada Koprivnice, Međunaroda atletska utrka grada Koprivnice i Međunarodno natjecanje u standardnim i latinsko-američkim plesovima.
Tu je mnogobrojnih događanja za mališane: izviđačke radionice Kamengrada, povijesno-dramski igrokaz o srednjovjekovnoj Koprivnici, program “Abeceda u mojoj Koprivnici”, jesenska izložba gljiva u Osnovnoj školi “Antun Nemčić Gostovinski”, lutkarske predstave itd. Ne izostaje tu ni glazbenog programa,jer kako bi prošla proslava dana grada bez pjesme i veselja.
