Dan grada Zadra obilježava se 24. studenog, na blagdan Sv. Krševana.

 

Zadar je grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, sjedište Zadarske županije. Leži na obali sjeverozapadnoga dijela Ravnih kotara, 229 km jugoistočno od Rijeke, 79 km sjeverozapadno od Šibenika i 156 km od Splita. Gravitira mu zadarsko otočje, zadarsko-biogradsko primorje, Ravni kotari i Bukovica te područje koje doseže do Paga, kninskoga kraja i južne Like. Zadar se prostire na poluotoku koji s kopnom zatvara gradsku putničku luku i uvalu Jazine.

U povijesti se Zadar prvi put javlja u 4. st. pr.n.e. kao naselje ilirskog plemena Liburna – spominje se oblik imena Jader, a prolazeći povijesni put ime se mijenja u Idassa (grčki izvor), Jadera (rimski izvor), Diadora, Zara (za vladavine Venecije i kasnije Italije) do današnjeg imena Zadar, stoji na stranici Turističke zajednice grada Zadra. Nakon 59. godine pr.n.e. Zadar postaje Rimski municipij, a 48. godine pr.n.e. kolonija rimskih građana. Pod vladavinom Rimljana Zadar poprima karakter grada s pravilnom mrežom ulica, s izgrađenim glavnim trgom – forumom, a do njega povišeni kapitolij s hramom. U 7. stoljeću Zadar postaje središte (glavni grad) bizantskog temata (provincije) Dalmacije.

Početkom 9. stoljeća Zadar se spominje kao sjedište biskupa Donata i bizantskog vođe Paulusa. U tom vremenu podiže se na rimskom forumu crkva Svetog Trojstva, danas Svetoga Donata, za koju se može reći da je znamen grada Zadra. Veće naseljavanje Hrvata zabilježeno je u 10. stoljeću. Iz toga vremena sačuvani su temelji romaničke crkve Sv. Marije, te crkve Sv. Krševana i katedrale Sv. Stošije.

Dan grada Zadra obilježava se 24. studenog, na blagdan Sv. Krševana.  Bogati i raznovrsni program proslave traje puna dva tjedna. Zadrani, a i njegovi gosti mogu uživati u raznim manifestacijama kao i mnogim izložbama, koncertima, turnirima u raznim sportovima i ostalom programu.

Kao što je Split vezan uz svetog Dujma, Dubrovnik uz svetog Vlaha, Šibenik uz svetog Jakova, tako je i Zadar vezan uz svetog Krševana. Krševan, akvilejski mučenik iz 4. stoljeća, istaknuo se u doba Dioklecijanova progonstva beskompromisnom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom, mučenicom. Po toj predaji on joj je bio vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio. Krševan je sam bio stavljen na veliku, životnu kušnju. Bio je nagovaran da se odreče vjere, da apostatira. Ako to učini, ponuđen mu je visoki, upravni položaj: prefektura i konzulat Rimske provincije. Krševan je odbio tu laskavu karijeru, samo da ne zaniječe sebe i ne pogazi svoje vjere. Najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, Krševan je zbog vjere bio smaknut. Odrubljena mu je glava.

Najveće i povijesno priznanje Zadrana mjestu i ulozi Svetoga Krševana u Zadru jest činjenica što su oni svetog mučenika Krševana odabrali zaštitnikom svoga grada i njegov su lik uzeli za grb, pečat i barjak Zadra.

Povezane Objave

DESTINACIJE
DOGAĐANJA
PONUDA DESTINACIJA
MAGAZIN

Welcome Back!

Login to your account below

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

CENTRALNA HRVATSKA