Dan grada Kaštela obilježava se 4. ožujka.

 

 

Grad Kaštela je smješten na obali Kaštelanskog zaljeva drugi je po veličini grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Posebnost grada leži u činjenici da se razvio u sedam spojenih naselja između Solina i Trogira a to su: Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Stari, Kaštel Novi i Kaštel Štafilić, a svako mjesto ima svoje specifičnosti koje karakteriziraju ovaj mediteranski kraj.

Na području grada Kaštela svoj su trag ostavila sva povijesna razdoblja; tu je lovio pračovjek iz staroga kamenog doba (Mujina pećina na zapadnim obroncima s nalazima koji potječu iz razdoblja 45.000 godina prije Krista). Na Kozjaku se i danas nalaze brojni nalazi koji potječu iz ilirskog razdoblja. Za vrijeme grčke i rimske vlasti Kaštela doživljavaju gospodarski procvat i civilizacijski rast, o čemu svjedoče ostaci mnogih antičkih vila i naselja Siculi, smještenog na Resniku. Hrvati su u 7. stoljeću naselili blage padine Kozjaka, o čemu, kao nijemi svjedoci toga vremena, svjedoče starohrvatske crkvice. Trogirski su i splitski vlastelini zajedno s crkvenim velikodostojnicima izgrađivali kaštele na obali mora ili na hridima kako bi zaštitili ljetinu i seljake. Sve su to činili uz odobrenje venecijanskih vlasti.

Tako utvrđeni dvorci − kašteli zaista su sa svojim kulama,, puškarnicama i pokretnim mostovima prema kopnu djelovali kao utvrde. Sa strane okrenute moru izgrađivani su u stilu renesansnih ljetnikovaca, sa širokim prozorima i balkonima. Mještani starih sela smještenih na padinama Kozjaka potražili su utočište i sigurnost oko kaštela te su izgradili nova utvrđena naselja. Poljoprivreda, maslinarstvo i vinogradarstvo stoljećima su bile najvažnije grane gospodarstva i temelji ekonomske moći toga područja. O bogatoj kulturno-povijesnoj baštini Kaštela svjedoče velike crkve sa zvonicima koje su ukrašavali poznati umjetnici tog vremena, srebrni i zlatni zavjetni darovi koji se i danas čuvaju u crkvenim riznicama, te narodna nošnja poznata po zlatnim ukrasima i zlatovezu. Oko 16 kaštela izgrađeno je sedam sela: Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica i Sućurac, koja su rasla, razvijala se i konačno spojila u grad Kaštela. U svojim gradskim jezgrama do danas su zadržala autohtonu dalmatinsku arhitekturu, kuće s balaturama, konobama, kaletama i trgovima.

Dan grada Kaštela svečano se obilježava 4. ožujka na dan ispisane povelje kneza Trpimira (852. god.), pravnog dokumenta tj. darovnice kojom je knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji darovao crkvicu Svetog Jurja u Putalju. Darovnica je ispisana na latinskom jeziku u mjestu Bijaći i to je prvi spomen hrvatskog imena uz titulu vladara u pisanom obliku, te predstavlja jedan od najvažnijih povijesnih dokumenata za povijest Hrvata.

Grad Kaštela svake godine nizom manifestacija obilježava Dan grada, pa tako svi koji ga posjete, puna dva tjedna mogu uživati u dvadesetak događanja. Program proslave grada obuhvaća kulturne, sportske, protokolarne, obrazovne, rekreativne i ostale sadržaje.

Povezane Objave

Rabska fjera

Rabska fjera je najstariji i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj. Temelji se na tradiciji započetoj 21. srpnja 1364., kada...

PROČITAJ VIŠE
DESTINACIJE
DOGAĐANJA
PONUDA DESTINACIJA
MAGAZIN

Welcome Back!

Login to your account below

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.