Garešnica svoj Dan grada obilježava 17. siječnja.
Područje Grada Garešnice s površinom od 226,5 km² čini južni dio Bjelovarsko-bilogorske županije. Grad Garešnica s tim statusom od 1997. godine, smješten je u sjeveroistočnom dijelu Moslavine usječenom u obliku trokuta između istočnih obronaka Moslavačke gore. Sjevernim dijelom graniči s općinama Berek, Velika Trnovitica i Hercegovac, s kojima je do 1993. činio zajedničku općinu. Na istoku se pruža granica s općinom Končanica. Zapadna, južna i jugoistočna granica ujedno su i županijske sa Sisačko-moslavačkom i Požeško-slavonskom županijom.
Davna prošlost područja grada Garešnice čita se s nekoliko vrlo značajnih prapovijesnih lokaliteta s arheološkim materijalom tipičnim za doba te kulture sa šireg područja Hrvatske. Ti podaci upućuju na dug život kraja i prije imena Garešnica. Na ime Garešnica, upućuje legenda iz 12. stoljeća. Za velikih tatarskih i mongolskih navala stanovnici su se čuvali paleći vatre uz straže na povišenim mjestima. One bi ostavile gar. Tako govori legenda, no činjenice su nešto drukčije. Posjedi koji se spominju, a vezani uz današnje područje Garešnice su: Lokawecz, Kapelica, Garignica (Trnovitički Popovac), Berivoj – Sveti Ivan Jalševac (Kajgana), Dišnik, Duhovi i Uljanik, Crna Reka (Hercegovac), Komarje (Velika Trnovitica).
Dan grada Garešnice obilježava se višednevnim događanjima, održavaju se razni sportski turniri, otvaraju izložbe, održavaju kazališne predstave.
Središnji događaj proslave na sam Dan grada obilježava se polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Nazorovoj ulici. Nakon polaganja vijenaca slijedi svečana sjednica Gradskog vijeća grada Garešnice na kojoj se dodjeljuju javna priznanja svima zaslužnim pojedincima za razvoj, ali i promociju grada Garešnice.
