Dan grada Splita obilježava se 7. svibnja, na blagdan Sv. Duje.

 

Grad Split je središte Splitsko-dalmatinske županije i najveći je grad u Dalmaciji te drugi po veličini grad u Hrvatskoj, ima približno 180 tisuća stanovnika. Druga je po veličini hrvatska teretna luka, ali i jedna od vodećih putničkih luka na Mediteranu

Split je smješten na jadranskoj obali, u srednjoj Dalmaciji, na Splitskom (Marjanskom) poluotoku. Premda s tri strane okružen morem, Split je obilježen i okolnim planinama, Mosorom na sjeveroistoku, Kozjakom na sjeverozapadu te brdom Marjan, jednom od najvažnijih gradskih simbola, na zapadnom dijelu poluotoka – u blizini stare gradske jezgre. Split okružuju otoci Brač, Hvar, Šolta i Čiovo.

Povijest Splita prebogata. Premda su na području Splita i ranije postojale grčke naseobine, prvim njegovim stanovnikom i osnivačem Splita ipak treba smatrati cara Dioklecijana, koji je na poluotoku u blizini velikog grada Salone 293. godine poslije Krista počeo graditi raskošnu carsku palaču od oko 30 tisuća metara četvornih, u koju se nakon desetogodišnje gradnje povukao kad je napustio rimski carski tron.

Burnim stoljećima nakon toga nastao je grad, začet kada su prema Palači pobjegli stanovnici Salone pred navalom Avara i Slavena. Smjenjivale su se potom u gradu koji je rastao izvan zidina palače mnoge vlasti, od hrvatskih kraljeva u 10. stoljeću, preko mađarske i mletačke administracije, do francuskih vladara i Austro-ugarske monarhije. Moderno doba i 20. stoljeće Split su “premještali” iz kraljevine Jugoslavije, preko tragičnih, ali i herojskih dana talijanske i njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu kad je Split bio jedan od centara antifašističkog otpora, do socijalističke Jugoslavije, pa do današnjih dana života u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj, članici Europske unije.

Turbulentna prošlost ostavljala je svoje tragove u svakodnevici grada koji je uvijek kročio naprijed, ostajući središtem ovog dijela obale do današnjih dana. Bilo je u tim miješanjima povijesnih slojeva i nespretnosti, ponekad i razvojne brzopletosti, ali sve je to danas dio njegove originalnosti. Veliki grad danas kuca tihim otkucajima povijesti, živim duhom mladosti i šarmom mediteranske te ipak po svemu hrvatske topline…

Sveti Duje je duhovna vertikala grada Splita, kojemu je on patron. Na njegov blagdan 7. svibnja, kad se ritualno otvara njegova raka u splitskoj prvostolnici i kad, praćena pjesmom i insignijama župa i bratovština, kreće veličanstvena procesija s njegovim moćima užom gradskom jezgrom s misnim slavljem i propovjedi, nekad u katedrali ili pred njom.  Sveti Duje je najvrjednija splitska tradicija, pojam vjere u gradu koji ga izabra za svog sveca zaštitnika i postavi mu kosti u prvostolnici, jednoj od najstarijih katedrala na svijetu. Sv. Dujam je bio biskup u Solinu a žrtvu za vjeru podnio je, po tradiciji, 304. godine naše ere za vladavine cara Dioklecijana, koji je upravo nedaleko Salone, na mjestu današnjeg Splita, podizao veličanstvenu palaču za odmor i ukopište.

Kroz stoljeća, svecu se obraćao puk ali i brojni umjetnici , osobito u likovnoj umjetnosti. U prvom hrvatskom oratoriju splitski skladatelj Julije Bajamonti koncem 18. stoljeća glazbeno je obradio prijenos Dujmovih kostiju, svecu u čast ispjevane su i skladane mnoge pjesmenajčešće himničke naravi, a od napisanih svečevih životopisa najpoznatiji je onaj iz pera Dubrovčanina Ivana Dražića.

Povezane Objave

Rabska fjera

Rabska fjera je najstariji i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj. Temelji se na tradiciji započetoj 21. srpnja 1364., kada...

PROČITAJ VIŠE
DESTINACIJE
DOGAĐANJA
PONUDA DESTINACIJA
MAGAZIN

Welcome Back!

Login to your account below

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.